Životni ciklus

Životni ciklus vodozemaca ima tri stadija – jaje, ličinku i odrasli oblik, koji uključuje velike promjene zvane preobrazba ili metamorfoza. Većina vodozemaca polaže jaja u vodu. Nakupine jaja zovu se mrijest. Međutim, neke vrste polažu jaja na kopnu, dok druge na različite načine zadržavaju jaja u tijelu. Gotovo kod svih žaba oplodnja je vanjska i sjeme ulazi u jajašce izvan ženkina tijela. Prilikom parenja mužjak obuhvati ženku, obično s gornje strane i ispusti sjeme u vodu u istom trenutku kada i ženka izbaci svoja jaja. U većine daždevnjaka i vodenjaka oplodnja je unutrašnja, a sjeme se prenosi do ženke u malim, želatinoznim paketićima, spermatoforama. To zahtjeva preciznu koordinaciju pokreta mužjaka i ženke te su mnogi daždevnjaci i vodenjaci usavršili udvaranje kako bi to postigli. U rijača mužjak ima organ sličan penisu, pomoću kojeg ubaci svoje sjeme izravno u ženku. Jaja vodozemaca nemaju ljusku, nego su okružena želatinoznom ovojnicom, koja se brzo smežura u suhim uvjetima. Jaja mogu biti položena pojedinačno, u vrpci ili grudastoj nakupini; mogu biti pažljivo pričvršćena za biljku ili druge čvrste objekte ili samo ostavljena da ih nosi vodena struja. Neki vodozemci pokazuju roditeljsku brigu tako da čuvaju jaja od grabežljivaca. Broj jaja koje polažu je različit. Neki vodozemci polažu tek nekoliko jaja, a drugi polažu više od 50000. Iz jaja se razvijaju ličinke. One se hrane žumanjkom, kojeg je dovoljno za nekoliko dana. Ličinke vodozemaca razlikuju se po izgledu, prehrani i načinu života od odraslih. Preobrazba uključuje velike promjene svih dijelova tijela. Kod nekih vrsta vodozemaca, ličinka je istog oblika kao i odrasla jedinka, odnosno ne prolazi stadij preobrazbe te takve oblike zovemo neoteničnim. Neotenija je pojava stjecanja spolne zrelosti u stadiju ličinke. Ličinku vodozemaca nazivamo punoglavac. Nakon što se punoglavac izlegne iz jajeta, mukoznom žlijezdom se prihvaća za vodeno bilje i počinje ga jesti. Ličinke daždevnjaka i vodenjaka mesojedne su i hrane se sitnim beskralješnjacima. U najmlađem stadiju punoglavac ima vanjske škrge kojima diše. Nema udova te se kreće pokretima repom. Kasnije se škrge zatvaraju poklopcem, a mukozna žlijezda nestaje. U ovom stadiju punoglavac ostaje nekoliko tjedana dok raste. Prvo mu se formiraju stražnje noge, dok su prednje zatvorene u operculumu (škržnom poklopcu). Iz operculuma najprije probija lijeva, a kasnije i desna noga. Kod punoglavaca žaba, nakon nekog vremena dolazi i do apsorpcije repa, on nestaje. Škrge se zamjenjuju plućima. Koža se mijenja te se u njoj razvijaju žlijezde da bi se izbjeglo isušivanje. Na očima se razvijaju kapci i prilagođavaju se na vid izvan vodenog medija. U srednjem uhu se razvija bubnjić. Životinja je tada spremna da izađe na kopno, što će učiniti nakon obilnije kiše. Gotovo se svi vodozemci smanjuju tijekom preobrazbe. Neki vodozemci imaju izravan razvoj, bez slobodno plivajuće ličinke. Svoj razvoj završavaju unutar jaja i izlaze iz njega kao malene kopije odrasle jedinke.