Ugroženost vodozemaca

Popis vodozemaca koji se nalaze na ovoj stranici sadržava sve vodozemce koji imaju status kritično ugroženih po IUCN. Popis na ovoj stranici čak je i relativno kratak, ali i mnoge druge vrste su ugrožene ili osjetljive na neki način i broj im je također u opadanju. Nije jasno zašto su baš tolike populacije vodozemaca u opadanju. Neke su vrste izgubile staništa, ali gledajući u svjetskim razmjerima i drugi čimbenici kao što su klimatske promjene koje sigurno na to uvelike utječu. Vodozemci su ugroženi i zbog unošenja novih vrsta na staništa, pogotovo riba, a u nekim slučajevima i drugih vodozemaca. To se dogodilo s velikm, agresivnim vrstama, kao što su morska krastača ili američka bukača, koje su namjerno ili slučajno prenesene na druga staništa. Neko vrijeme, iako i danas nažalost vodozemci stradaju zbog odvratnosti koju su izazvali gmazovi, ne samo zbog sličnosti već i zbog toga što su krivo svsrtavani. Sve zbog ljudskog neznanja. Svi bi trebali znati da ni jedan vodozemac nije štetan, ni jedan jedini ne može nanijeti nikakvo zlo. Unatoč tome ljudi ih neodgovorno u slijepom neznanju progone i ubijaju. Daždevnjaci su i danas na zlu glasu kao strašna životinja koja je opasna i otrovna za čovjeka, čak smrtonosna. Žlijezde daždevnjaka izlučuju oštar sok koji ga štiti od neprijatelja. Pretjerane su priče o djelovanju te izlučevine. Sok iz daždevnjakovih žlijezda kod čovjeka može samo izazvati upalu, a od njega samo ugibaju malene ptice, vodenajci i gmazovi poneki. Također i neke vrste žaba stvaraju izrazito otravne sluzi iz žlijezda kože koje ih štite od neprijatelja, pa se time mogu kretati po tlu bez straha. To nije nikakav razlog za istrebljivati ih jer kao što smo već napomenuli nijedan vodozemac nije štetan za čovjeka i ne nanosi štetu čovjeku. Ljudi koji znaju kako su korisni mogu ih iskoristiti primjerice za svoj vrt. Englezi kupuju na stotine gubavica kako bi očistili vrt od štetočina raznih. Oni koji žive u neznanju ubijaju tu "ružnu" životinju gdje god se namjere na nju. Vodozemce bi trebali očuvati iz nekoliko bitnih razloga. Jedan od njih je taj da njihove žlijezde stvaraju niz raznih spojeva koji daju lijekove za mnoge bolesti poput Alzheimerove bolesti, moždanog udara i dr. Bitna su uloga u ekosustavu. Hrane se kukcima i kojekakvim štetnim nametnicima među kojima mnogi prenose bolesti. Sve u svemu vodozemci stradaju na razne načine. Stradaju od ljudske ruke, tj. čovjeka, najvećeg neprijatelja, od prirodnih neprijatelja, neki stradaju odmah po rođenju. Srećom po njih zbog velike rasplodne moći ubrzo nadoknade te gubitke. Ugrožene vrste su: lermanska ambistoma, pustinjski veliki besplućnjak, sardinijski daždevnjak, zlatni daždevnjak, majorčanska primaljska žaba, zlatna krastača, Karchmidtova žaba, planinska žaba, žutopjega gatalinka, niakalska gatalinka, točkasta gatalinka, Lutzova žaba, Hazelova žaba, otočka šumska žaba, isaroška žaba, glatka šumska žaba, negroška šumska žaba, polilska šumska žaba, negroška špiljska žaba, australska plosnatousna žaba, oštronosna žaba, planinska kišna žaba, zveckava kišna žaba, Lutzova riječna žaba, petropolska riječna žaba.