Rijači

Od svih beznožaca najbolje je proučen sluzavi rijač. Živi u Hindustanu, Indokini, na Ceylonu i Velikim Sudajskim otocima. Životinja je dugačka 38 cm, boje je smeđecrne s jasno žutom prugom. Ovaj rijač živi ispod travnog pokrova oko vlažnih obala potoka i manjih rijeka. Gmiže brzo svijanjem čitavog svog tijela. Hrani se gujavicama i malim gmazovima. Ova životinja je potpuno bezopasna. Jako zaštićuje svoje potomstvo. Svojim dugačkim tijelom se smota oko kupa jaja kojima se brzo poveća obujam od privučene vode i tekućih izlučina kožnog sloja majke. Kada se u jajima razviju ličinke, izađu iz jajnih lupina te potraže vodu gdje dovrše svoju preobrazbu. Odrasli rijači boje se vode i u njoj brzo potonu. Ljuskavi rijač je dužine od 45 do 63 cm. Ovaj veliki rijač ima klinastu njušku te usko spljošteno tijelo, koje je s gornje strane sivo ili crno, a s donje svijetlosmeđe. Ovaj rijač nema repa i za razliku od ostalih rijača, njegov stražnji kraj prekriven je čvrstim oklopom. Malo se zna o ponašanju ovog rijača jer živi ukopan u rahlu zemlju, osim da je samotna životinja i da polaže jaja. Rasprostranjen je od juga Srednje Amerike do sjevera Južne Amerike. Meksički rijač duljine je od 10 do 60 cm. Ovaj rijač živi u istom dijelu svijeta kao i nekoliko vrsta prstenaša i na prvi pogled im nalikuje. Boje je sive, smeđe ili maslinastozelene. Ima zašiljenu njušku prilagođenu kopanju, a s gornje strane tijela jasno izražene prstenove. Potpuno je podzemna životinja koja obitava u staništima gdje ima rahle zemlje. Prstenasti rijač živi na sjeveru Južne Amerike, živi u tlu i nalikuje dugačkoj tankoj gujavici. Ima razmjerno kratko, zdepasto, tamnoplavo tijelo s velikim brojem prstenova i bijelih linija. Hrani se beskralješnjacima uglavnom. Jeguljasti rijač obitava u rijekama, jezerima na sjeveru južne Amerike. Dosta nalikuje jegulji i po obliku i po načinu plivanja.