Građa tijela

U usporedbi s ostalim kralješnjacima, vodozemci imaju prilično jednostavnu građu tijela, dobro prilagođenu životu i u vodi i na kopnu. Većina odraslih vodozemaca ima četiri uda sa četiri prsta na prednjim i na stražnjim nogama. Kostur je u najvećem dijelu koštan, a samo djelomice hrskavičan. Osnovu kostura čine kralješnica na koju se vežu kosti lubanje i kosti udova. Rebra su slabo razvijena ili ih nema. Kod žaba rebra ne postoje jer su srasla s poprečnim nastavcima kralježaka. Rameni pojas s lopaticom, ključnom kosti i vranjačom nositelj je prednjih nogu. Zdjelični pojas kojeg čine trtična kost, crijevne i sjedne kosti u vezi je sa zadnjim udovima. Glavno svojstvo svih kopnenih lubanjaca ili kralješnjaka je njihova petoprsta noga (chiridium). Građa prednje i stražnje petoprste noge izvedena je na isti način u obliku dulje pokretne poluge, nožnog stupa te šire plohe na vrhu, na kojoj počiva tijelo na tlu, nožnog vrha koji je kraći i jače raščlanjen. Kostur nožnog stupa sastavljaju dugačke cjevanice u nadlaktici i podlaktici u prednjoj nozi te u bedru i gnjatu u stražnjoj nozi. Kostur nožnog vrha raščlanjen je u dva niza kratkih koščica, koji se konačno razilaze u pet prsti. To je u prednjoj nozi zapešćaj i pešćaj, a u stražnjoj nozi zastopalje i stopalje. Mišićni sustav je dobro razvijen i smatramo ga naprednijim zato što nema kolutićavu građu kao u riba. Najviše su razvijeni mišići udova. Mišići vodozemaca raspoređeni su u pravilu koso i uzdužno. Tijelo vodozemaca je pokriveno tankom, mekanom i u pravilu golom kožom koja sadrži brojne žlijezde čije su sluzi od životne važnosti. Svaka poremetnja u funkcioniranju tih žlijezda dovodi do uginuća jedinke. Koža vodozemaca gola je i glatka, bez zaštitnih ljuski ili krzna. Propusna je za vodu. Iako sadrži brojne sluzne žlijezde koje pomažu u održavanju kože vlažnom, većina vodozemaca brzo se isuši ako nisu na vlažnom mjestu. Svi vodozemci imaju otrovne žlijezde u koži. Koža obično sadrži brojne pigmentne stanice, a mnoge su vrste i jako obojene. To je osobito često u otrovnih vrsta. Mnogi vodozemci dišu preko kože, a to znači da ona mora biti vlažna cijelo vrijeme. Neki vodozemci mogu mijenjati osnovnu boju kože, ovisno o promjenama temperature, jačini svjetlosti ili raspoloženju. Mnogi vodozemci mogu disati kroz kožu, upijajući kisik izravno u krvotok, a otpuštajući ugljični dioksid. Koža je vrlo tanka te omogućuje laganu izmjenu plinova. Sluzne žlijezde koje održavaju površinu kože vlažnom, olakšavaju prolaz plinova. Najveći dio vodozemaca diše u odraslu stanju plućima, ali ima dosta vrsta vodozemaca i bez pluća. Kod njih se čitav tok disanja obavlja kroz kožu i kroz sluznicu. U stanju ličinke vodozemci dišu škrgama. Odrasli vodozemci dišu plućima (65%) i kožom (35%). U odnosu na ribe kod vodozemaca je razvijen prednji mozak i pripada mu najveći dio ukupne mase mozga. Osjetila se nalaze po čitavom tijelu. Svi vodozemci imaju tri osnovna osjetila. Najrazvijenije oči imaju žabe. Krupne su i vrlo pokretljive, a obično ih pokrivaju dva očna kapka. Donji kapak je nešto veći, tanji i prozirniji, a u unutrašnjem kutu očiju postoji migavica kao jednostavan, malen, nepokretan kožni nabor. Slušni aparat je još različitiji od očiju. Kod repaša postoji samo labirint, kod žaba bubnjišna šupljina s bubnjićem i kratkom Eustahijevom trubom. Nos se otvara u dvije šupljine razdvojene pregradnom stjenkom. Nosni otvori se nalaze sprijeda na vrhu gubice, a završavaju u usnoj šupljini na nepčanom svodu. Jezik se jedva može smatrati osjetilom okusa. Nedostaje kod pripadnika jedne skupine vodozemaca, dok je inače normalno razvijen i vrlo širok pa ispunjava čitav prostor između gornje i donje čeljusti, a obično je i prilično pokretljiv. Probavni sustav počinje usnom šupljinom, a nastavlja se ždrijelom, jednjakom, želucem, dvanaesnikom, tankim crijevom, debelim crijevom i završava nečisnicom. Jezik počinje sprijeda pa životinja može iz usne šupljine ispružiti zadnji dio jezika. Zubi nemaju neko veće značenje. Neki vodozemci uopće nemaju zube, ali većina ih ima na gornjoj čeljusti i na nepčanoj kosti, dok su kod nekih poredani na gornjoj čeljusti i na nepčanoj kosti u dva pravilna luka. Zubi su uvijek malene, jednostavne, šiljaste prema natrag svinute kukice od ne velikog značaja. Vodozemci gutaju svoj plijen izravno. Želučane žlijezde i gušterača izlučuju enzime koji razgrađuju hitinske dijelove kukaca. Imaju veliku jetru sa žučnim mjehurom. Optjecajni sustav u vodozemaca čine srce, krvne žile, arterije i vene. Za život vodozemaca ti organi su jako značajni. Srce se razlikuje od srca gmazova. Sastavljeno je od tri dijela, ima dvije pretklijetke i jednu klijetku koja tjera krv u žile kucavice. Uz desnu pretklijetku drži se s leđne strane venski zaton. Dobro je razvijen arterijski čunj, u kojemu se nalaze zalisci; aortni lukovi su simetrični.