Žabe ili hrženice
Kod žaba (prave žabe) (Ramidae) vrhovi prstiju nisu jastučasto odebljali, tijelo im je razmjerno vitko, glava kratka i plosnata s širokim ustima. Prednji par nogu u odnosu na stražnje znatno je kraći, dok su prsti stražnjih nogu redovito povezani širokim kožicama za plivanje. Koža je s trbušne strane glatka, a s leđa redovno prekrita naročitim žlijezdama. Sve vrste imaju zube u gornjoj čeljusti i na nepcu. Žabe uglavnom žive u slatkim vodama čitavog umjerenog i žarkog područja Zemlje. Ne žive jedino u Australiji. Možemo ih naći gdje god ima vode. Uvijek se glasaju po noći. Njihovu noćnu glazbu čujemo svugdje gdje god žive. Njihov način života posvuda je isti. Javljaju se samo u proljeće i tada počinje njihov veseli bučni život koji traje sve do zime. Tada počinje zimski san nekoliko mjeseci. Razmnožavanje se ovija slično kao i kod gatalinki. Pojedine vrste pravih žaba donekle se skrbe za potomstvo. Većina ih odlaže jaja u vodu i ne brine se dalje za njih.
Zelene žabe dostižu 9 do 10 cm u dužinu, a ako su kao ličinke bile dobro hranjene, još i malo više. Gornja strana tijela je poprilično zelena s crnim pjegama i s trima žutim uzdužnim prugama, jedna duž kralješnice, a ostale dvije svaka s jedne strane. Dvije crne pruge ukrašavaju glavu. Donja strana tijela je bjeličasta ili žućkasta. Nakon parenja te boje su najživlje, a kasnije ili izblijede ili potamne, pa prelaze u smeđu boju . Zelena žaba može i prema godišnjem dobu ili pod drugim utjecajima koji na nju djeluju, mijenjati boju. Imaju velike oči okružene sa zlatnožutim prstenom. Zelena žaba dobro je prilagođena kretanju na kopnu, snažna je i spretna. Na tlu se kreće samo u skokovima. U vodi pliva brzo i pri tome se služi dugim stražnjim nogama, pogotovo ako se kreće u izvjesnoj dubini. Žaba je priličan grabežljivac. Jede samo plijen kojeg je sama uhvatila i jedino, ako je živ. Žaba mirno sjedi i pazi na sve što se zbiva oko nje, ako dođe plijen odmah skače na njega i izbacuje jezik, ako je plijen malen. Ako je plijen velik onda ga hvata objema čeljustima i guta. Kada zaista stigne proljeće zelena žaba se počinje razmnožavati. Često je to u lipnju. Spolni nagon kod zelenih žaba je žestok kao i kod ostalih vodozemaca, jako žestok, tako da mužjaci u vrijeme sezone parenja u pomanjkanju ženki vlastite vrste obuhvaćaju i strastveno pritišću na svoj trbuh vodozemce drugih vrsta, pa čak i manje žabe. Preobrazba završava poslije četiri mjeseca. U petoj godini života žaba dosegne svoju uobičajenu veličinu, ali i dalje stalno raste. Vrlo malo zelenih žaba ugiba tzv. prirodnom smrću. Većina ih strada od grabežljivaca. Žilave su životinje pa im čak i teške ozljede brzo zaraštavaju.
Smeđa žaba ili hrženica jednake je veličine kao i zelena žaba, ali se od nje razlikuje bojom i načinom života. Gornji dijelovi tijela su na smeđoj ili crveno-smeđoj podlozi ukrašeni svijetlosmeđim i tamnosmeđim pjegama, sljepoočice s uzdužnom prugom iste boje. Noge su išarane tamnim poprečnim prugama. Prsa i trbuh su kod mužjaka sivkastobijeli, kod nešto veće ženke na crvenkastoj podlozi mramorasto smeđe-žuti. Smeđa žaba osim u zimskim mjesecima se zadržava na ravnicama, a u vodi jedino za vrijeme parenja. Na brdima gotovo uopće ne izlazi iz vode, osim u mladosti. Takva rasprostranjenost posljedica je njezine razmjerne neosjetljivosti prema hladnoći. Smeđa žaba se prva od svih bezrepih vodozemaca budi iz zimskog sna i izlazi na površinu, pari se prije nego što se voda potpuno oslobodila leda, a ličinke joj se izvale iz jaja prije nego što su ih drugi rođaci uopće odložili. Osim toga, njezine ličinke se razvijaju brže od ličinaka ostalih žaba, tako da se smeđa žaba može trajno naseliti i u takvim krajevima u kojima ljeto traje samo nekoliko tjedana. Jaja smeđe žabe su veća od jaja zelene žabe, ali malobrojnija. Kad ih ženka položi, potonu na dno. Poslije tri tjedna izvuče se punoglavac iz mrijesta i pliva naokolo. Tri mjeseca kasnije punoglavci se preobražavaju u potpune žabe. Odrasla mala smeđa žaba počinje odmah životom kojim žive i njezini roditelji. Za razliku od zelene žabe smeđa žaba se skiće daleko od vode po livadama, oranicama i vrtovima. Za vrijeme vrućina zavlači se pod kamenje, korijenje, u rupe u zemlji ili u ostala skrovišta. Smeđe žabe po glasanju zaostaju za zelenim žabama. Najviše se javljaju u doba parenja mrmljanjem ili roktanjem. Imaju mnogo neprijatelja. Mnogi je progone, od najmanjih do najvećih grabežljivaca, progone je u vodi i na kopnu. Sigurna je tek za vrijeme zimskog sna.
Divovska žaba bukača može narasti u duljinu od 40 cm. Živi u Kamerunu i Ekv. Gvineji. Najveća je žaba na svijetu i rasprostranjena je samo u zap. Africi. Uglavnom živi u vodi, a kad izađe odmah se brzo vraća. Živi u džungli među vodenim tokovima i hrani se drugim žabama, malim gmazovima i sisavcima. Sjevernoamerička žaba bukača duljine je od 9 do 20 cm. Zovu je i bučna žaba, a neki je nazivaju još volovskom žabom. Ovakvo ime je dobila po intenzitetu svoga glasa. Mužjaci imaju rezonator ispod grla pa zbog toga stvaraju jaki zvučni zov. To rade za vrijeme parenja dok brane svoj teritorij. Jako je proždrljiva te je najveća žaba Sjeverne Amerike. Južnoamerička žaba bukača živi u Srednjoj i na sjeveru Južne Amerike. Ona je jedan od najvećih predstavnika ovoga roda, skupine od 50 vrsta, koje su uglavnom rasprostranjene po američkim tropima. Žute je ili svijetlosmeđe boje s crnim šarama, dugačkim nogama, velikim očima i istaknutim bubnjićima. Evo joše nekoliko vrsta koje su rasprostranjene po Srednjoj I Južnoj Americi. Četverooka žaba, surinamska rogata žaba, tungara žaba, žaba mijeh, zlatna žaba, darwinova žaba, čudnovata žaba, zlatna sedlasta žaba, planinska tobolčarska žaba, narančasta lisna žaba, crvena otrovna žabica, obična raketna žaba. U Africi žive oštronosna livadna žaba, zelena mantela(Madagaskar), zlatna mantela(zapad središnjeg Madagaskara), afrička žaba bukača, mramorna ukopavajuća žaba, šarena moćvarna žaba, prugasta gumena žaba, ljepljiva kišna žaba, divovska žaba bukača(Kamerun i Ekv. Gvineja). U Sjevernoj Americi žive staklenička žaba, repata žaba, žaba zrikavac, leopard žaba, sjevernoamerička žaba bukača, šumska žaba.