Mukači i primaljske žabe

Rod primaljskih žaba prepoznaje se po zbijenoj građi tijela, kratkim snažnim nogama, kratkim stopalima koja nose četiri prsta i debelim plivaćim kožicama. Koža im je puna bradavica i žlijezda. Europski predstavnik ove skupine, primaljska žaba maleni je bezrepac dužine do 3,5 cm. Na gornjoj strani tijela je plavičasto pepeljastosiva, a na donjoj strani prljavobijela. Bradavice su tamnije, a one što se pružaju od očiju do stražnjih stegna u uzdužnom nizu su ljubičaste. Domovina primaljske žabe je zapadna i srednja Europa. Ova žaba poznata je po svom neobičnom načinu parenja. Ženka polaže velika jaja bogata žumanjcem u vrpce koje tijekom parenja preuzima mužjak. On smota vrpce s jajima oko nogu, katkada noseći dvije vrpce od različitih ženki. Prije nego što se punoglavci izlegu, polaže ih u bare i lokve. Primaljska žaba živi u šumama, vrtovima, kamenolomima, po zimi i za suhoga vremena se sakriva u pukotinama. Aktivna je noću i hrani se beskralješnjacima. Majorčanska primaljska žaba jedna je od najrjeđih vrsta na svijetu. Ova malena žaba je uspješno zaštićena programom u kojem se životinje pare u zatočeništvu i puštaju u pogodna staništa na otoku Mallorci. Crveni mukač ili kako je neki nazivaju vatrena žaba od svojih rođaka se razlikuje okruglim, tankim potpuno priraslim jezikom. Mukači imaju dvije skupine malih nepčanih zubi, a na stražnjim nogama dobro razvijene plivaće kožice. Koža im je naleđima pokrivena krupnim tamnosivim ili uljnatosmeđim bradavičastim žlijezdama. Donja strana tijela je crna ili sivosmeđa i ukrašena žarkonarančastim pjegama što se pretapaju jedna u druge. Crveni mukač je dužine od 3 do 4 cm. Mukači žive pretežno na ravnicama sjeveroistočne Europe i to u malenim jarcima s vodom, te u prostranim močvarnim zavjetrinama. Kao pravi vodozemci zadržavaju se gotovo čitavo ljeto u barama, jezerima, jarcima s vodom ili močvarama. Samo u jesen neko vrijeme skakuću po kopnu. Predvečer počinju sa svojim pjevanjem. Glasaju se cijelu noć pa spadaju u noćne životinje. Kreću se dobro u vodi i izvrsno plivaju. Na kopnu se brzo kreće i skače kratkim skokovima. Hrani se kukcima, puževima i malim crvima. Žuti mukač je oblikom i svojim običajima sličan crvenom mukaču. Živi u planinskim područjima zapadne, srednje i južne Europe. Crveni i žuti mukač žive i u Hrvatskoj. Istočnjački mukač rasprostranjen je po istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Zdepast je i pomalo plosnat. S donje strane je sjajno crven s crnim mrljama. Kada je u opasnosti, savije leđa u obliku luka, spljošti tijelo i podigne udove preko glave kako bi pokazao uočljivu obojenost. Koža mu još k tome izlučuje otrovne tvari. Živi u planinskim potocima u priobalju i skriva se zimi i za suše ispod kamenja i sušenoga drveća.