Vodenjaci

Veliki vodenjak(Triturus cristatus) naraste u dužinu od 12 do 18 cm. Odlikuje se spljoštenom, sprijeda zaobljenom glavom, koja je nalik žabljoj i grubo zrnatom kožom. Osnovna boja leđa i bokova, repa i gornjih strana nogu je tamnosmeđa. Donja strana tijela, počevši od vrata je žuta sa crnim pjegama različite veličine i oblika. Oči mu imaju zlatnožutu šarenicu. Ova tajanstvena životinja, poznata i kao hrapavi vodenjak, živi uglavnom na kopnu, ali provodi 3 do 5 mjeseci godišnje u barama, jezerima ili kanalima. Kao i mnogi drugi vodenjaci, mužjak udvara ženki složenim podvodnim plesom koji završava prijenosom spermatofora u ženku. Mužjaku se na leđima i repu uzdiže visok, oštro nazubljen kožasti greben koji počinje već sprijeda na glavi između očiju i pruža se do vrha repa. Prilično je duboko urezan. Žuta boja trbuha prelazi u živo narančastu boju, a s obje strane repa pokazuju se plavičastobijele pruge koje svjetlucaju poput sedefa. Ženke polažu jaja pojedinačno i umataju ih u lišće, najvjerojatnije zbog zaštite. Ova vrsta je široko rasprostranjena po čitavoj Europi, ali u mnogim područjima njihov se broj smanjuje zbog isušivanja staništa pogodnih za parenje.

Mali ili pravi vodenjak naraste u dužinu samo 9 cm. Ima nježno građeno i usko tijelo. Glava mu je više nalik ribljoj nego žabljoj. Maslinasto zelena ili smeđa boja leđa prelazi sa strana u nježnu, svijetlu, srebrnastosjajnu, bjeličastožutu boju. Trbušni dio tijela je narančastožut. Leđa i trbuh su išarani crnim pjegama, a duguljasta, okomita, svjetlija pjega nalazi se iznad korijena stražnjih nogu. Među našim srednjoeuropskim vodenjacima mali vodenjak je najrasprostranjeniji. Živi u čitavoj Europi. Kao i kod ostalih vodenjaka u svadbenom ruhu mijenja se i tijelo malog vodenjaka.

Planinski vodenjak dužine je 8 do 9 cm, a ženka 10 cm. Glava mu je sličnija žabljoj nego glavi njegovih rođaka. Leđa su mu siva. Šare se sastoje od tamnosmeđih nazubljenih mrlja koje s obje strane glave, tijela, repa i na gornjoj strani nogu prelaze u okrugle crne mrlje. Trbušna strana tijela mu je narančasta i nema mrlje. Šarenice su zlatnožute i tamne. U vrijeme parenja ili svadbenog ruha mužjacima se razvije niska, crno-bijela krijesta, zatim crno-bijele mrlje na bokovima, a nečisnica im se poveća. Planinski vodenjak proširen je srednjom Europom, Švicarskom, Francuskom, Belgijom. Kod nas u pojedinim planinskim područjima utvrđeno je još nekoliko karakterističnih podvrsta tog vodenjaka. U Sjevernoj Americi živi troprsti jeguljasti štur, američki štur, kalifornijski vodenjak, istočnoamerički zeleni vodenjak, planinski tamni besplućnjak, sluzavi besplućnjak, crvenoleđni beplućnjak, dugoprsta ambistoma, kalifornijski vitki beplućnjak, mrki besplućnjak. Švicarski vodenjak živi u srednjoj Europi, a najviše je proširen u Francuskoj. Španjolski rebrasti vodenjak jedan je od najvećih europskih vodozemaca. Živi konstnatno u vodi. Rasprostranjen je na jugozapadu Europe, tj. u Španjolskoj i na sjeverozapadu Afrike.